Kako hrvatski zakoni i institucije tretiraju online prijevare
Autorica: Jelena Berković
Razvoj digitalnih tehnologija, uz brojne dobrobiti i potencijale, omogućava i sve prisutnije online prijevare. Masovno korištenje raznovrsnih digitalnih proizvoda i usluga neovisno je o nacionalnim jurisdikcijama i napreduje brže od razvoja pratećih pravnih propisa. Stoga se ovaj članak fokusira na pravni okvir koji, u listopadu 2025. godine u Hrvatskoj, čine različiti propisi o prijevarama – od kaznenog i građanskog prava, do nacionalnih zakona i EU direktiva.
Koja su tri tipa prijevara?
Ti propisi također definiraju ulogu provedbenih tijela koja mogu u određenoj mjeri istraživati prijevare i progoniti prevarante – od policije i Ministarstva unutarnjih poslova, preko Državnog odvjetništva i Državnog inspektorata do Hrvatske narodne banke i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).
U Hrvatskoj se unutar pravne struke, prema Hrvatskoj enciklopediji, razlikuju tri tipa prijevara:
- u kaznenom pravu, temeljni oblik prijevare ostvaruje onaj tko, s ciljem da sebi ili drugomu pribavi protupravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine što učini ili ne učini;
- u građanskom pravu, izazvana zabluda, kvalificirana zabluda ili mana volje koja nastaje kada jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili ju održava u zabludi s namjerom da ju time navede na sklapanje pravnoga posla;
- u parničnom postupku mogu se zbog prijevare žalbom i prijedlogom za ponavljanje postupka pobijati sudske odluke.
Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policijske uprave, klasificiraju kaznena djela protiv imovine (prijevara), zatim protiv gospodarstva (prijevara u gospodarskom poslovanju i subvencijska prijevara) te protiv računalnih sustava, programa i podataka (računalna prijevara).
Zaštita od računalnih prijevara
MUP ima i edukativne materijale o Internetskim prijevarama, a dojave sumnjivih događaja prima i putem mobilne aplikacije. Kroz projekt “Web heroj – Ulovimo lika s weba koji tvoje eure vreba” napravljena je i web stranica sa savjetima o zaštiti od kaznenih djela na internetu i kontaktima policijskih uprava gdje se kaznena djela mogu prijaviti.
Velika većina slučajeva računalne prijevare je nepoznata, no za identificirane počinitelje na temelju policijskih prijava Državno odvjetništvo podiže optužnice o kojima potom odlučuju nadležni sudovi. Nakon što je 2023. pri Državnom odvjetništvu osnovana Specijalizirana grupa za računalni kriminalitet, u 2024. zabilježeno je ukupno 458 predmeta pravosudne suradnje sa članicama EU-a. Pri tome je Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu izdalo najveći broj europskih uhidbenih i istražnih naloga zbog kaznenog djela računalne prijevare.
U Nacionalnoj taksonomiji kibernetičkih incidenata, koju je napravila Sigurnosno-obavještajna agencija u okviru koje djeluje Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, kao prijevare se kategoriziraju phishing napadi (pokušaj navođenja korisnika na odavanje povjerljivih podataka ili pokretanje zlonamjernog koda), poslovne prijevare (napadač lažnim predstavljanjem pokušava steći financijsku korist od poslovnog subjekta, npr. CEO fraud ili BEC – Business Email Compromise) i ostale vrste financijski motivirane prijevare.
Tko se u Hrvatskoj bavi računalnim prijevarama?
S obzirom na to da internetska prodaja i društvene mreže predstavljaju “izazov u osiguranju sigurnosti i pouzdanosti proizvoda i informacija”, kao jedno od relevantnih tijela u Hrvatskoj ističe se i Državni inspektorat (DIRH) uključujući njegovu sanitarnu i druge nadležne inspekcije. Državni inspektorat nadzire trgovinu, usluge i zaštitu potrošača, zaštite okoliša i prirode; uz vodopravni, veterinarski i fitosanitarni nadzor vrši i nadzor sigurnosti hrane, poljoprivrede, u šumarstvu i lovstvu, turizmu i ugostiteljstvu, rudarstvu i elektroenergetici i građenju, a tu su još i sanitarna inspekcija i inspekcija rada.
Primjerice, tržišna inspekcija je nadležna za prijevarne radnje “ukoliko pravna ili fizička osoba skriva svoj identitet, odnosno nije istaknula sve predugovorne informacije prilikom sklapanja ugovora na daljinu, te postoji rizik od ozbiljne štete kolektivnim interesima i pravima potrošača, odnosno ukoliko je potrošač sklopio ugovor na daljinu putem takve stranice, te mu nije isporučen proizvod”. U takvim slučajevima, potrošači mogu podnijeti predstavku Državnom inspektoratu ispunjavanjem elektroničkog obrasca, a detaljne informacije o potrošačkim pravima mogu se pronaći i na portalu Ministarstva gospodarstva Sve za potrošače.
U bilježenju prijevara svoju ulogu ima i Hrvatska narodna banka (HNB) kojoj su kreditne institucije, institucije za elektronički novac i institucije za platni promet dužne dostavljati podatke o prijevarama. Stoga HNB nudi informativne letke o rizicima povezanim s online kupnjom i bankarstvom, kao i sa izloženošću online socijalnom inženjeringu te savjete o tome kako ih izbjeći. I Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) nudi edukativne materijale i, u slučaju bilo kakvih nedoumica, ističe svoju adresu [email protected].
CARNET-ov Nacionalni CERT, nacionalno tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti javnih informacijskih sustava, navodi da postoji više od 6000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju građane Republike Hrvatske pri čemu lažne internetske trgovine najčešće imitiraju poznate modne brendove, a kreirane su s ciljem krađe osobnih podataka i novca građana, zbog čega su razvijeni neki alati prevencije:
- CERT iffy servis pomoću kojeg građani mogu jednostavno provjeriti internetsku trgovinu prije nego naruče proizvod putem iste;
- brošure o sigurnijem surfanju i poslovanju na internetu;
- edukativni materijali za poslovnu javnost i opću javnost – Naivci.hr.
Što kažu zakoni?
O slučajevima prijevara na online platformama i tražilicama relevantan propis je Akt o digitalnim uslugama (DSA) koji na razini EU-a donesen u jesen 2022. godine, i prema kojem se korisnicima digitalnih usluga osigurava zaštita njihovih temeljnih ljudskih prava. K tome, vrlo velike online platforme i tražilice poput TikToka, Mete, Microsofta, Amazona i AliExpressa, imaju dodane obaveze kao primjerice, uklanjanje ilegalnog sadržaja i vođenje posebne brige o sistemskim rizicima koji su povezani s njihovim uslugama.
Kao jedan od mehanizama žalbi na odluke online platformi formiraju se i tijela za izvansudsko rješavanje sporova koja, nakon utvrđivanja neovisnosti i certificiranja, mogu donositi odluke o konkretnim slučajevima i žalbama korisnika.
Primjerice, Europski centar za žalbe (Appeals Centre Europe) unutar par tjedana provodi besplatnu reviziju odluka Facebooka, Instagrama, TikToka, Pinteresta, Threadsa i YouTubea. Prema prvom izvještaju o radu tog Centra za period od studenog 2024. do kolovoza 2025., doneseno je više od 1500 odluka od kojih je više od tri četvrtine poništavalo izvornu odluku platforme o vraćanju sadržaja ili računa korisnika. Nadležnost za prijevare, obmane, oglase i tržišta ovaj Centar planira uvesti početkom 2026. godine.
Zakon o implementaciji Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj donesen je u proljeće 2025. godine i prema njemu su neka državna tijela dobila mogućnost da nalože online platformama uklanjanje ilegalnog sadržaja: za kaznena djela i prekršaje nadležni su MUP i DORH, za povredu intelektualnog vlasništva nadležna je Carinska uprava, za nezakonit sadržaj iz područja zdravstva, lijekova i medicinskih proizvoda i biomedicine nadležno je Ministarstvo zdravstva, za nezakonit sadržaj u elektroničkim medijima nadležna je Agencija za elektroničke medije, a tu su i Agencija za zaštitu osobnih podataka te Državni inspektorat.
Koordinaciju provedbe DSA-ja u Hrvatskoj radi Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) koja, prema prvom izvještaju o provedbi Akta o digitalnim uslugama, u 2024. godini nije pokrenula formalne postupke, a zaprimila je ukupno četiri pritužbe (uklanjanje oglasa, suspenzija računa, nezakonit sadržaj, organizacija internetskog sučelja), od kojih je samo jedna bila protiv pružatelja usluga sa sjedištem u Hrvatskoj. HAKOM informacije za 2025. godinu očekuje imati do veljače 2026. godine.
Regulacija AI sadržaja
Medijski sustav u Hrvatskoj reguliran je Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima, a nadležna regulatorna agencija je Agencija za elektroničke medije (AEM). Prvu prijavu AEM-u o krivotvorenom sadržaju stvorenom umjetnom inteligencijom (AI) u hrvatskim medijima podnio je čitatelj portala Net.hr početkom srpnja 2025. zbog neoznačenog prikaza (fotografije). Agencija je zaključila da je bilo dovoljno, kao što je učinjeno u članku, objaviti i video unutar kojeg se nalazi disclaimer (obavijest o odricanju od odgovornosti), u kojem je objašnjeno da se u tom videu nalaze i ilustracije napravljene AI tehnologijom. Prema izvještaju HINA-e, tekst je na engleskom jeziku, dok se gornjem lijevom kutu prikazuje obavijest na hrvatskom “Izmijenjen ili sintetički sadržaj” koju servis Youtube zahtijeva od autora pri objavi ovakvog sadržaja.Portal Net.hr kao izvor fotografija naveo jeYoutube te je sporni sadržaj uklonio odmah nakon što je od RTL Hrvatske d.o.o., kao nakladnika, zatraženo očitovanje.
U Hrvatskoj područje AI-ja još nije regulirano, no u planu je transpozicija EU-ove Uredbe o AI-ju koja će omogućiti i definiranje nacionalnih nadležnih tijela, kao i dopuna Kaznenog zakona. U međuvremenu, Kazneni zakon bit će nadograđen novim člankom “215.a Dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije”. Kako bi se definiralo kaznenu odgovornost fizičkih i pravnih osoba, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predložilo je fokus na “oblike ugroze uvjetovane razvojem sustava umjetne inteligencije, a posebno automatiziranih vozila”, a nakon prve rasprave u Hrvatskom saboru u rujnu 2025., očekuje se relativno brzo usvajanje dopune Zakona.
Naslovna fotografija: Josue Valencia/Unsplash
Projekt “Razotkrivanje prevara: odgovor poslovnog sektora i građana” financiran je od strane Civic Innovation Fund (CIF), jedinstvenog europskog zajedničkog fonda kojim upravlja THE CIVICS Innovation Hub. CIF podržava ERSTE Foundation.
