Ministarstvo kulture i medija pokreće analizu uvođenja digitalnog poreza
Autorica: Jelena Berković
Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je komentar Faktografa – udruge za informiranu javnost u e-savjetovanju o Akcijskom planu razvoja kulture i medija za razdoblje od 2025. do 2027. godine koje je bilo otvoreno od 17. 6. do 17. 7. 2025.
Unutar posebnog cilja “Unaprjeđenje statusa novinarske profesije, medijskog sektora i poticanje pluralizma”, Ministarstvo je predložilo mjeru “4.1. unaprjeđenje uloge medija i statusa novinara”.
U ime Faktografa – udruge za informiranu javnost Jelena Berković uložila je sljedeći komentar:
“Ubrzani razvoj novih tehnologija i na njima utemeljenih digitalnih usluga doveo je do promjena u javnoj (digitalnoj) medijskoj sferi i na digitalnim tržištima: digitalno oglašavanje u EU između 2017. i 2023. prosječno godišnje raslo je 16%, no ti su prihodi sve manje završavali u medijima koji su registrirani u Republici Hrvatskoj i kao poticaj novinarstvu koje objavljuje sadržaje na hrvatskom jeziku.
Dok se o uvođenju digitalnog poreza u Europskoj uniji raspravlja od 2018. godine, a proces dogovaranja i usklađivanja na razini OECD-a sporo napreduje, neke države članice EU-a ne propuštaju priliku i već uspješno provode svoje varijante nacionalnih poreza na digitalne usluge poput online oglašavanja, digitalnog posredovanja i prodaje podataka korisnika. Oporezivanjem velikih multinacionalnih kompanija sukladno njihovim gospodarskim aktivnostima u svakoj zemlji istovremeno se ispravlja disbalans u poreznoj opterećenosti svih tržišnih aktera, a i osiguravaju se sredstva za ispunjavanje vlastitih nacionalnih prioriteta.
S jedne strane, Francuska, Italija, Austrija i Španjolska uvele su široke poreze velikim multinacionalnim tehnološkim kompanijama. Najopsežniji porez, u Francuskoj, nameće 3% poreza na prihode svih digitalnih usluga, za velike kompanije s više od 750 milijuna eura prihoda godišnje, od čega 25 milijuna u Francuskoj. Slično je i u Italiji i Španjolskoj, samo su manji pragovi prihoda unutar svake države.
S druge strane, Poljska, Danska, Portugal i Mađarska uvele su specifičnije mjere. Primjerice, u Poljskoj je porez određen samo pružateljima usluga „video na zahtjev“ i prosljeđuje se Institutu za film Poljske. Portugal je uveo pristojbu za prikazivanje od 4% uz godišnju pristojbu od 1% na cijene plaćene za audiovizualnu komercijalnu komunikaciju, uključujući prihode od platformi za dijeljenje videa.
Tijekom perioda implementacije ovog Akcijskoj plana imalo bi smisla, paralelno s procjenama učinaka nadolazeće reforme medijskog zakonodavstva u području gospodarstva, održivog razvoja, socijalne skrbi i zaštite ljudskih prava, izraditi analizu i javno raspraviti potencijalne koristi od uvođenja primjerene varijante hrvatskog digitalnog poreza za prioritetne potrebe unaprjeđenja uloge medija u Republici Hrvatskoj i statusa novinara i novinarki koje/i objavljuju na hrvatskom jeziku.”
U Izvješću o provedenom savjetovanju, objavljenom 27. 8. 2025., Ministarstvo kulture i medija odgovorilo je da prihvaća “prijedlog analize uvođenja digitalnog poreza u Republici Hrvatskoj i raspravit ćemo navedeno s nadležnim tijelima državne uprave”.
Naslovna fotografija: Unsplash
