Hrvatski sabor usvojio Akt o digitalnim uslugama – DSA
Autorica: Jelena Berković
Usvajanjem implementacijskog zakona za Akt o digitalnim uslugama (Digital Services Act, DSA) u petak 28. ožujka 2025. Hrvatski je sabor svrstao Hrvatsku među zemlje EU-a koje su uskladile svoje zakonodavstvo o digitalnim uslugama s pravilima jedinstvenog tržišta EU-a.
Nakon uvoda u teoriju o DSA, prenosimo ključne novosti iz ovog zakona koje su bile predmet saborske rasprave.
Hrvatska uskladila zakonodavstvo s DSA-om
Bez ijednog glasa protiv, s 9 suzdržanih i 107 glasova za, Hrvatski sabor je izglasao Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama).
Tko koordinira, a tko nadgleda provedbu?
Kao koordinator za digitalne usluge potvrđen je HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti koja će koordinirati rad svih tijela u Hrvatskoj, biti kontaktna točka za suradnju s drugim državama članicama EU-a i sudjelovati u radu Europskog odbora za digitalne usluge.
Nekim tijelima javne vlasti u Hrvatskoj uvedene su nove ovlasti, prvenstveno mogućnost da nalože online platformama uklanjanje ilegalnog sadržaja, za što se pravo prigovora ostvaruje na Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu. Amandman stranke Možemo, na prijedlog udruge Gong, da HAKOM u stvarnom vremenu objavljuje sve takve zahtjeve, Vlada je odbila navodeći kao razlog neprovedivost i nesvrsishodnost.
Za izdavanje naloga za postupanje u vezi s nezakonitim sadržajema iz sfere “kaznenih djela i prekršaja” bit će nadležno Državno odvjetništvo i Ministarstvo unutarnjih poslova. “Tu dolazi do određenog pitanja je li to možda cenzura ili zaštita nekih prava korisnika, zašto se nešto uklonilo iako možda nije bilo nezakonito”, istaknuo je u saborskoj raspravi Josip Borić (HDZ) govoreći o lažnim vijestima, govoru mržnje i manipulacijama preko interneta, uz pitanje “jesmo li stvorili zakonodavni okvir da to bude pravedno, a da ne bude puno onih koji će se buniti ili govoriti nešto sasvim drugo što ovaj akt ne predstavlja”.
Saborska rasprava: cenzura, govor mržnje i (ne)reakcija institucija
Prethodno je na opasnost da se kao govor mržnje procesuira i govor usmjeren protiv vlasti i same policije upozorila Maja Munivrana, pravna stručnjakinja i vanjska članica saborskog Odbora za medije, informiranje i informatizaciju. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan odgovorio je da “kod govora mržnje nije teško zaključiti što je govor mržnje, pozivanje na nasilje ili bilo koji drugi oblik koji bi mogao potpasti pod to kazneno djelo”.
Novu ovlast dobila je i Agencija za elektroničke medije (AEM) “za nezakoniti sadržaj koji predstavlja povredu iz područja elektroničkih medija”, prema konačnoj verziji koju je Vlada usvojila na sjednici 13.3.2025. “Od civilnog društva stigla su upozorenja da Agencija i Vijeće za elektroničke medije sustavno ne reagiraju na brojne prijave govora mržnje i diskriminacije po raznim osnovama unatoč vrlo jasnim zakonskim odredbama koje to zahtijevaju”, upozorila je u raspravi Urša Raukar Gamulin (Možemo). Da je nejasno što će raditi AEM, prethodno je na sjednici saborskog Odbora za medije, informiranje i informatizaciju istaknula Sedina Dubravčić, zamjenica Pučke pravobraniteljice, navodeći da nisu dosad uočili da su Agencija ili Vijeće za elektroničke medije provodili nadzor nad najkritičnijim dijelom elektroničkih medija na kojima je pojavnost govora mržnje najčešća i da dosada niti jedan elektronički medij nije odgovarao za sadržaj kojeg generiraju korisnici.
Radi depolitizacije bi bilo bolje da odluke o micanju sadržaja ne donose ministri, nego agencije, poručila je Urša Raukar Gamulin (Možemo), nakon što je ulogu ministara unutarnjih poslova i zdravstva u pitanje doveo Dario Juričan, vanjski član saborskog Odbora. Amandman stranke Možemo da se nova ovlast, umjesto Ministarstvu zdravstva, omogući Agenciji za lijekove i medicinske proizvode i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Vlada nije prihvatila navodeći da nije logično imenovati dva tijela niže razine umjesto Ministarstva zdravstva koje je krovno tijelo i k tome nadležno za dva predložena tijela.
Zakon je uveo i mogućnost proširenja ovih ovlasti na neograničen broj “drugih tijela u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonima kojima se uređuje njihov djelokrug”, no nije imenovao Državno izborno povjerenstvo, što je amandmanom predložila stranka Možemo. Vlada to nije prihvatila navodeći da je DIP tijekom provedbe predsjedničkih izbora 2024. godine, među ostalim, donio protokol o postupanju u slučaju pojave dezinformacije u provedbi izbora (nije dostupan na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva, nego putem Gongovog zahtjeva za pristup informacijama). Prema njemu, DIP će reagirati prvenstveno na dezinformacije koje “mogu utjecati na integritet izbornog postupka” i DIP-a te DIP-ove nadležnosti, primjerice, u nadzoru financiranja političkih aktivnosti, ali ne i na “potencijalnu difamaciju izbornih sudionika”. Zaključak ministra Habijana je da protokol na vrlo dobar način propisuje situacije “kada bi netko izišao s fejk njuzom ili govorom mržnje”, a Urše Raukar Gamulin (Možemo), uoči lokalnih izbora, “da se o bilo kome od nas i bilo kome od kandidata može objaviti da krade, laže, ubija i kolje malu djecu za doručak i – nikome ništa”.
Na redu je HAKOM
Zakon će stupiti na snagu danom objave u Narodnim novinama, nakon čega će za njegovu provedbu pred Saborom odgovarati HAKOM kroz godišnja izvješća. U međuvremenu, očekuje se da HAKOM najavi svoje planove i aktivnosti usmjerene prema korisnicima online platformi i potencijalnim pouzdanim prijaviteljima u Hrvatskoj, online platformama registriranima u Hrvatskoj, kao i prema vrlo velikim online platformama većinom registriranima u Irskoj, posebno u kontekstu nadolazećih lokalnih izbora, prema modelu korištenom tijekom proših europskih izbora.
Naslovna fotografija: Allison Saeng/Unsplash+
