Objavljena analiza istraživanja “Napadi na medije za provjeru činjenica u Europi”
Faktograf, medij specijaliziran za provjeru činjenica, objavljuje analizu pionirskog istraživanja koje se bavi utjecajem online uznemiravanja i napada na organizacije za provjeru činjenica u Europi. Istraživanje je provela Tijana Cvijetićanin u sklopu projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista” kojeg vodi Međunarodni institut za medije (IPI) u partnerstvu s Faktografom i njemačkim dnevnikom TAZ. Projekt financira Europski fond za medije i informiranje kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Preliminarni rezultati, objavljeni 2. travnja 2023., pokazali su da je 9 od 10 organizacija za provjeru činjenica, koje su sudjelovale u istraživanju, bilo izloženo kampanjama klevetanja i napadima na internetu.
Zabrinjavajuće visok broj – 7 od 10 ispitanika koji su doživjeli online napade bili su izloženi kampanjama koje uključuju dugotrajno i/ili koordinirano uznemiravanje – primjerice uhođenje, kampanje klevetanja, govor mržnje, doxing i rodno uvjetovano nasilje. Fact-checkeri obično ne prijavljuju ove napade policiji zbog nedostatka povjerenja da će njihove tvrdnje biti istražene.
Istraživanje je prikupilo iskustva iz 41 medija specijaliziranih za provjeru činjenica koje vodi 40 organizacija iz 28 europskih zemalja.
Najčešća taktika koja se koristi za uznemavanje fact-checkera je širenje dezinformacija, teorija zavjere i drugih narativa kojima je cilj provjeru činjenica pokazati kao štetnu ili čak kriminalnu aktivnost. SLAPP tužbe se također sve više koriste kako bi obeshrabrile one koji se bore protiv dezinformacija.
Stoga je potrebno prepoznati da namjera iza ovih različitih oblika uznemiravanja nije samo diskreditacija pojedinačnih medija za provjeru činjenica, već i omalovažavanje općih napora u borbi protiv dezinformacija.
Nakon dubinske analize podataka u sklopu istraživanja, objavljujemo preporuke platformama, vlastima i samim redakcijama za rješavanje ove situacije:
– Većina uznemiravanja medija specijaliziranih za provjeru činjenica odvija se na društvenim mrežama. Zbog toga, velike internetske platforme trebale bi:
* Stvoriti ili poboljšati postojeće mehanizme za zaštitu specifičnih grupa, primjerice fact-checkera i drugih novinara koji se bave dezinformacijama.
* Surađivati s profesionalnim fact-checkerima i drugim relevantnim dionicima kako bi se suzbile dezinformacije na svim platformama.
* Poboljšati moderiranje opasnog sadržaja kako bi se zaštitilo korisnike platformi na svim jezicima.
– Fact-checkeri obično ne prijavljuju napade vlastima zbog nedostatka povjerenja da će njihove tvrdnje biti istražene. Stoga bi politički akteri i zakonodavci trebali:
* Razviti regulatorni okvir za povećanje medijskih sloboda i zaštitu novinara i novinarki, drugih medijskih radnika i radnica i njihovih obitelji od intruzivnih i uvredljivih praksi.
* Promicati medijski pluralizam, slobodu informiranja te profesionalno novinarstvo i integritet kao demokratske vrijednosti koje dosljedno prepoznaju važnost fact-checkinga.
* Suzdržati se od poticanja dezinformacija koje bi mogle potaknuti agresivno ponašanje prema fact-checkerima i ostalim novinarima.
– Politički akteri trebali bi osuditi dezinformacije i govor mržnje, bez obzira iz kojeg dijela političkog spektra potječu, osobito u razdobljima intenzivnih političkih aktivnosti poput izbora.
– Policija i ostale relevantne institucije trebale bi uznemiravanje shvatiti ozbiljno, pogotovo ako uključuje povredu privatnosti (doxing) i razviti protokole za brzi odgovor na uznemiravanje i napade, odnosno učinkovitu istragu i kazneni progon.
– Naposljetku, nove organizacije, novinari i mediji također imaju važnu ulogu u iskazivanju solidarnosti s fact-checkerima i drugim novinarima koji se nalaze pod napadom, na način da se ovim temama bave profesionalno i pomažu u otkrivanju izvora dezinformacija i njihovih motiva.
Naslovna fotografija: Pixabay
