Napadi, prijetnje i tužbe: stanje fact-checkinga u Europi
U povodu Međunarodnog dana provjere činjenica, koji se obilježava 2. travnja, Faktograf, medij specijaliziran za provjeru činjenica, objavljuje preliminarne rezultate pionirskog istraživanja koje se bavi utjecajem uznemiravanja i napada na organizacije za provjeru činjenica kao dijela dezinformacijskih kampanji u Europi.
U istraživanju je sudjelovao 41 medij specijaliziran za provjeravanje činjenica iz 28 zemalja Europe.
Ključni rezultati istraživanja su:
● 9 od 10 organizacija za provjeru činjenica koje su sudjelovale u istraživanju bilo je izloženo kampanjama klevetanja i napadima na internetu od strane političara i drugih javnih osoba. Više od polovice ispitanih organizacija iskusilo je napade više puta.
● Zabrinjavajuće visok broj – 7 od 10 ispitanika koji su doživjeli online napade bili su izloženi kampanjama koje uključuju dugotrajno i/ili koordinirano uznemiravanje – primjerice uhođenje, kampanje klevetanja, govor mržnje, “doxing” i rodno uvjetovano nasilje.
● Učestalost napada je porasla za vrijeme pandemije koronavirusa. Razdoblja predizbornih kampanja i izbora također često služe kao katalizatori za dezinformacijske kampanje protiv onih koji provjeravaju činjenice, a ruska invazija na Ukrajinu imala je sličan učinak za pojedine europske organizacije.
● Velika većina napada događa se online, najčešće na društvenim mrežama. Drugi najčešći kanal napada su online portali i web-stranice.
● Fact-checkeri obično ne prijavljuju ove napade policiji zbog nedostatka povjerenja da će njihove tvrdnje biti istražene.
Gotovo sve europske organizacije za provjeru činjenica trpjele su napade i kampanje klevetanja od strane političkih aktera i javnih osoba s ciljem propitivanja njihove vjerodostojnosti. Najmanje polovica njih kontinuirano je meta napada na društvenim mrežama, portalima i web-stranicama. Gotovo 80 % ispitanika čine fact-chekeri koji su dio Metinog Third Party Fact-checking Programa – više od polovice ovih organizacija primijetilo je da su se napadi na njih pojačali otkad su postale dio programa, neovisno o tome što je Meta ta koja samostalno odlučuje što će učiniti na temelju rada fact-checkera – hoće li smanjiti doseg objave, staviti neku oznaku ili maknuti sadržaj.
Ovo su samo neki od zabrinjavajućih trendova identificiranih u Faktografovom istraživanju, koje među prvima ispituje utjecaj ciljanih dezinformacija, nasilja na internetu i kampanja klevetanja protiv onih koji su predvodnici borbe protiv dezinformacija: fact-checkera.
Faktograf je u povodu Međunarodnog dana provjere činjenica objavio preliminarne rezultate istraživanja, dok će konačni rezultati i potpuno izvješće biti objavljeni u svibnju i predstavljeni na Svjetskom kongresu Međunarodnog instituta za medije 2023. godine u Beču.
Istraživanje “Napadi na medije za provjeru činjenica u Europi” provela je Tijana Cvjetićanin u sklopu projekta “Dekodiranje dezinformacijskih obrazaca europskih populista”. Ovaj projekt vodi Međunarodni institut za medije (IPI) u partnerstvu s Faktografom i njemačkim dnevnikom Taz, a financira ga Europski fond za medije i informiranje kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
