Analiza EFCSNA-a: provedba Kodeksa ne smije postati samo marketinški potez velikih platformi
Više od godinu i pol nakon potpisivanja EU Kodeksa prakse protiv dezinformacija, većina vrlo velikih internetskih platformi daleko je od implementacije mjera koje su se obvezale provoditi. Neke od tih tvrtki čak i krivo predstavljaju svoje trenutne politike u izvještajima kako bi izgledalo da ispunjavaju navedene obveze. To je ključno otkriće detaljne analize Europske mreže organizacija za provjeravanje činjenične točnosti, koja okuplja više od 50 europskih neovisnih organizacija za provjeru činjenične točnosti.
“Neke od platformi išle su iznimno daleko s prilagođavanjem jezika u svojim izvještajima kako bi izgledalo da se njihove trenutne politike podudaraju s Kodeksom, ali to nije istina”, izjavila je Clara Jiménez Cruz, predsjedavajuća EFCSN-a. Primjerice, YouTube je izvijestio da su među “organizacijama za provjeru činjenica koje su bazirane u EU i koje sudjeluju u YouTube-ovom partnerskom programu” i organizacije iz Mjanmara i Brazila.
Analiza ocjenjuje provedbu Kodeksa na YouTubeu, Google tražilici, Facebooku, Instagramu, TikToku, WhatsAppu, Bingu i Linkedinu te na drugim platformama koje nisu potpisnice Kodeksa, a čije su politike vrlo relevantne u kontekstu online dezinformacija: X-u/Twitteru i Telegramu. Također, većina ovih platformi proglašene su kao “vrlo velike” i stoga imaju povećane obveze i prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA).
Neke od provedenih mjera imaju malen utjecaj
“Neke platforme prijavljuju provođenje mjera koje prema vlastitim procjenama utječu samo na nekoliko desetaka ljudi svakih šest mjeseci u zemljama u kojima imaju milijune korisnika”, izjavila je Jiménez Cruz. “Provedba Kodeksa ne smije postati marketinški potez ovih tvrtki.”
Na primjer, Microsoftov Bing izvješćuje o integraciji provjere činjenične točnosti u rezultate pretraživanja, ali prema vlastitom priznanju, niti jednu od njih nije prikazao na prvoj stranici rezultata u 15 različitih zemalja tijekom šest mjeseci. TikTok ima program provjere činjenične točnosti, ali u nekim zemljama koje obuhvaća, pregledano je manje od 15 videozapisa tijekom šest mjeseci.
Ipak, analiza ističe da platforme koje nisu dio Kodeksa i dalje igraju ključnu ulogu u širenju dezinformacija. X, bivši Twitter, je najgori prema anketi provjeravatelja činjenične točnosti, budući da nijedna organizacija za provjeru činjenične točnosti u Europi ne smatra da tvrtka ozbiljno shvaća dezinformacije. EFCSN također poziva na učinkovitu provedbu Akta o digitalnim uslugama na Telegramu, budući da su njegovi otvoreni javni kanali ključni za provođenje kampanja dezinformacija.
2024. godina je ključna
Analiza se oslanja na podatke iz posljednjih polugodišnjih izvještaja tih tvrtki prema DSA-u i Kodeksu, kao i uvide europske zajednice za provjeru činjenične točnosti. Navedeni izvještaji vrlo velikih internetskih platformi i tražilica dostupni su za posljednje izvještajno razdoblje što je, prema Kodeksu, period od siječnja do lipnja 2023., prije nego što je DSA u potpunosti stupio na snagu.
Dok kreće provedba Akta o digitalnim uslugama koji vrlo velikim internetskim platformama i tražilicama nameće konkretne obveze pod prijetnjom sankcija, ova analiza pokazuje da većina tih platformi nije implementirala čak ni one mjere na koje su se prethodno dobrovoljno obvezale. S obzirom da se neke od njih pripremaju za suočavanje s kompliciranom i izazovnom izbornom 2024. godinom, postoji mogućnost da su sada ipak spremne na njihovo uvođenje.
Iako je Kodeks i dalje samoregulativni instrument, od najvećih i najutjecajnijih aktera u online ekosustavu očekuje se da će se pridržavati mjera na koje su se dobrovoljno obvezali. K tome, s obzirom da je Kodeks od početka zamišljen kao dio budućih Kodeksa ponašanja koje Akt o digitalnim uslugama može smatrati “efikasnom mjerom za smanjenje rizika”, ne bi se trebalo događati da se, mjesecima nakon što je Akt stupio na snagu, većina vrlo velikih internetskih platformi i tražilica još uvijek ne drži Kodeksa.
Naslovna fotografija: Pexels
